Razvod braka: sporazumni razvod braka i razvod koji se pokreće
tužbom
Razvod
braka, nažalost, danas je vrlo čest i prema tvrdnjama naučnika i advokata,
izuzetno
stresan i traumatičan događaj u životu.
Brak kao zakonom uređena zajednica života žene i muškarca prestaje na, takođe,
zakonom uređen način.
Prema Porodičnom
zakonu, brak je zakonom uređena zajednica života žene i muškarca. Brak se
može sklopiti samo na osnovu slobodnog pristanka budućih supružnika. Brak
prestaje smrću supružnika, poništenjem i razvodom. Supružnici imaju pravo na
razvod braka ako zaključe pismeni sporazum o razvodu. Svaki supružnik ima pravo
na razvod braka ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se
objektivno ne može ostvarivati zajednica života supružnika.
Koji su načini prestanka braka?
Porodični
zakon detaljno reguliše prestanak braka razvodom, pa tako predviđa sporazumni
razvod braka i razvod koji se pokreće tužbom. Niko
nikoga ne može protiv volje „zadržati“ u braku i stoga naš pravni
sistem predviđa slobodu odlučivanja po tom pitanju.
Danas sudovi
gotovo da ne ulaze u pitanje razloga zbog koga se traži razvod, jer
zakonodavac predviđa pravo na razvod ako su bračni odnosi ozbiljno i
trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može ostvarivati zajednica života
supružnika.
Parnica za razvod
braka mora biti pokrenuta i završena za vreme života
supružnika. Odluka o razvodu braka je strogo lična i niko ne može tražiti razvod
tuđeg braka. Stoga i odredba Porodičnog
zakona koja kaže da ako u toku bračnog spora umre jedan ili umru oba
supružnika, prvostepeni sud će rešenjem utvrditi da se postupak obustavlja.
Jedini izuzetak koji se predviđa u Porodičnom
zakonu je da naslednici supružnika mogu nastaviti već započeti postupak
radi utvrđivanja da je postojao osnov za razvod braka ili da naslednici
supružnika koji su pokrenuli bračni spor predlogom za sporazumni razvod braka
mogu nastaviti već započeti postupak, takođe, radi utvrđivanja da je postojao
osnov za razvod braka.
Kada staratelj poslovno nesposobnog supružnika traži od suda razvod braka
neophodno je da ima prethodnu saglasnost organa strateljstva. Postupak razvoda
je uređen Porodičnim
zakonom, a supsidijarno se primanjuje Zakon
o parničnom postupku u sliučaju pravnih praznina Porodičnog
zakona.
Kada su oba supružnika složna, advokat najpre predlaže da se brak razvede
sporazumno, informišite se o tome kod Advokata Beograd.
Saznajte koje su to prednosti sporazumnog razvoda braka, možete da zakažete
konsultacije kod Advokata Beograd.
Koje su prednosti sporazumnog razvoda braka?
Brak se, dakle, može razvesti sporazumno. Sporazumni razvod braka je
svakako najbolji načlin da se brak razvede što brže i efikasnije.
Supružnici se sporazumevaju o svim važnim pitanjima prestanka njihove zajednice
života. Tako da, između ostalog, sporazum obavezno mora da sadrži
pismeni sporazum o
deobi
zajedničke imovine.
Često ovi sporazumi u praksi odlaze u najsitnije detalje u smislu da se u njima
preciziraju i takvi detalji poput kome će pripasti televizor, a kome kašike i
viljuške. Sporazum treba da sadrži podatak ko od supružnika preuzima obaveze oko
imovine koja je bila zajednička i koje tačno. Tako da, na primer, ako je
pokućstvo kupljeno novcem dobijenim na osnovu ugovora o kreditu, u sporazumu
treba da bude rečeno kojem supružniku pripada pokućstvo i ko nastavlja da
otplaćuje kredit.
Sud se ne meša u deobu imovine supružnika. Na primer, mogu se supružnici
sporazumeti da sva zajednička imovina pripadne jednom supružniku. Suprunici
koji se razvode moraju sudu da dostave dokaze o vlasništvu na imovini koju dele,
npr. da su vlasnici stana u kom su živeli. Međutim, ukoliko supružnici
imaju dete ili decu obavezno je da sačine sporazum o vršenju roditeljskog
prava.
Sud i te kako ima pravo da se meše u ovaj sporazum. To pravo leži u neophodnosti
da se ustanovi šta je najbolji interes deteta. Ovaj sporazum
može imati oblik sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog
prava ili sporazuma o samostalnom vršenju roditeljskog
prava. Najbolje je što preciznije utvrditi sve detelje zajedničkog
vršenja roditeljskog prava kako bi se izbegli eventualna neslaganja bivših
supružnika. Postupak se pokreće podnošenjem sudu predloga za sporazmni razvod
braka uz koji se prilažu pisana gore dva spomenuta sporazuma.
Sud procenjuje da li je sporazum u najboljem interesu deteta.
Roditelji moraju da saglase da će roditeljska prava i dužnosti obavljati
zajednički i takođe, moraju da odrede prebivalište deteta. Sud može oceniti da
je u najboljem interesu deteta da jedan roditelj vrši samostalno
roditeljsko
pravo bez obzira što roditelji izražavaju želju da zajednički vrše
roditeljsko
pravo. Ipak, kada je zaključen sporazum o samostalnom vršenju
roditeljskog prava on obuhvata sporazum roditelja o poveravanju zajedničkog
deteta jednom roditelju, sporazum o visini doprinosa za izdržavanje deteta
od drugog roditelja i sporazum o načinu održavanja ličnih odnosa deteta sa
drugim roditeljem.
Porodični
zakon kaže da roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da
izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno
utiču na život deteta odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši
roditeljsko pravo.
Sporazumnim razvodom braka, možete isto kao i razvodom po tužbi, da uredite
imovinske odnose, kao i visinu alimentacije, konsultujte se sa advokatom,
Advokatska
kancelarija.
Pravnosnažna presuda u bračnom sporu ne može se pobijati vanrednim pravnim
lekovima u pogledu dela u kome je doneta odluka o poništenju ili razvodu braka,
Advokatska kancelarija Branislava Krnić.
Pitanjima koja bitno utiču na život deteta smatraju se naročito: obrazovanje
deteta, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad detetom, promena prebivališta
deteta i raspolaganje imovinom deteta velike vrednosti.
Bez ta dva sporazuma predlog nije potpun i sud ga vraća strankama koje nemaju
punomoćnika advokata na dopunu.
Ako nakon određenog roka predlog ne bude uređen
smatra se da je povučen, a ako bude ponovo priložen sudu sa istim ili drugim
nedostacima biće odbačen.
Sud o sporazumnom razvodu braka odlučuje presudom koja se može pobijati žalbom
zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i zbog mana volje tj. ako je
sporazum zaključen pod prinudom ili pretnjom ili u zabludi. Pravnosnažna
presuda u bračnom sporu ne može se pobijati vanrednim pravnim lekovima u
pogledu dela u kome je doneta odluka o poništenju ili razvodu braka.
Takođe, dozvoljen je odustanak od sporazumnog razvoda braka
tokom trajanja postupka.
Supružnike ne može zastupati isti punomoćnik. Sporazumni razvod braka se završava
na jednom ili dva ročišta i stoga je vrlo ekonomičan i efikasan način da se brak
razvede, ali on je izvodljiv samo onda kada su odnosi među supružnicima
takvi da je dogovor moguć.
U kojim slučajevima se podnosi tužba za razvod braka?
Kada dogovor nije moguć, budući da bilo koji supružnik ima pravo na razvod braka
ako su bračni odnosi ozbiljno i trajno poremećeni ili ako se objektivno ne može
ostvarivati zajednica života supružnika, tada se podnosi sudu tužba za
razvod braka. Tužba se podnosi osnovnom sudu koji se nalazi na
području gde je prebivalište tuženog ili tamo gde je poslednje zajedničko
prebivalište supružnika, a izuzetno i prema prebivalištu tužioca. Tužbu za
razvod braka mogu podneti oba supružnika.
Ako tužbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik stranke, punomoćje
mora biti overeno i izdato samo radi zastupanja u bračnom sporu.
Punomoćje mora da sadrži navode u pogledu vrste tužbe i osnova za podnošenje
tužbe.
U bračnom sporu tužilac može tužbu povući do zaključenja glavne rasprave bez
pristanka tuženog, a sa pristankom tuženog dok postupak nije pravnosnažno
okončan. Ako je do povlačenja tužbe (ili predloga) došlo posle donošenja
prvostepene presude, sud će rešenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva
i da se postupak obustavlja.
Ukoliko se nalazite u inostranstvu i niste u mogućnosti da lično prisustvujete
ročištime, imate mogućnost da angažujete Advokatsku kancelariju
Branislava Krnić da Vas zastupa.
Vaš advokat za Vas može podneti tužbu za razvod braka, konsultujte se u
Advokatskoj kancelariji Branislava Krnić.
Postupak posredovanja u bračnom sporu
Sud po prijemu tužbe istu ispituje i u roku od 15 dana od dana prijema zakazuje
postupak
posredovanja. Postupak posredovanja je podeljen na postupak
za pokušaj mirenja i postupak za pokušaj sporazumnog okončanja spora tj.
nagodbu i pokreće se onda kada je postupak za razvod braka pokrenut
tužbom.
Posredovanje u bračnom sporu se ne sprovodi:
ako jedan od supružnika ne pristane na to,
ako je jedan od supružnika nesposoban za rasuđivanje,
ako je boravište jednog od supružnika nepoznato,
ako jedan ili oba supružnika žive u inostranstvu.
Sudija koji rukovodi posredovanjem dužan je da preporuči supružnicima da se
podvrgnu i psiho-socijalnom savetovanju. Ako supružnici
pristanu na psiho-socijalno savetovanje, sud će na njihov predlog, ili uz
njihovu saglasnost, poveriti posredovanje nadležnom organu starateljstva,
bračnom ili porodičnom savetovalištu, odnosno drugoj ustanovi koja je
specijalizovana za posredovanje u porodičnim odnosima.
Mirenje služi da se poremećeni odnos supružnika razreši bez konflikta i
bez razvoda braka. Ako se supružnici pomire, smatraće se da je
tužba za razvod braka povučena.
Punomoćnici ne mogu zastupati supružnike, niti mogu prisustvovati
mirenju. Ako se jedan ili oba supružnika, iako su uredno pozvani, ne
odazovu pozivu za mirenje, smatraće se da mirenje nije uspelo i nastaviće se
postupak nagodbe.
U toku postupka razvoda po tužbi, može doći do mirenja supružnika, Advokatska
kancelarija Branislava Krnić Vas može posavetovati oko toga.
Postoji mogućnost i da se supružnici nagode i da reše svoj narušeni odnos na
taj način, Advokat Beograd.
Smisao nagodbe je da se poremećeni odnos supružnika razreši bez konflikta
nakon poništenja ili razvoda braka. Na nagodbu se pozivaju oba
supružnika i njihovi punomoćnici. Ukoliko supružnici postignu sporazum o
vršenju roditeljskog prava i sporazum o deobi zajedničke imovine, smatraće
se da je nagodba uspela, a ako postignu sporazum samo o jednom pitanju
nagodba je onda delimično uspela.
Isto tako, ako se jedan ili oba supružnika, iako su uredno pozvani, ne odazovu
pozivu na nagodbu, smatraće se da nagodba nije uspela i nastaviće se postupak po
razvodu braka.
Oba ova postupka posredovanja i mirenje i nagodba su obavezni, ali
stranke imaju pravo da ih odbiju.
Kada nema nagodbe zakazuje se ročište na koji sud poziva stranke. Tužilac može
povući tužbu do zaključenja glavne rasprave, a posle toga uz prustanak tuženog.
Kada stranke imaju punomoćnike sve pozive sud dostavlja njima.
Ukoliko se brak razvodi bez prisustva drugog supružnika (npr. ne zna se
gde se nalazi) sud tom supružniku postavlja punomoćnika advokata sa spiska koji
sudu dostavlja advokatska komora i on štiti interese odsutnog lica sve dok se on
ne pojavi. Troškove punomoćnika postavljenog od strane suda snosi
tužilac. Sud o troškovima odlučuje po svojoj oceni, ali uzimajući u obzir
razloge pravičnosti.
Ukoliko stranka nema mogućnosti da snosi troškove postupka sudu podnosi molbu da bude
oslobođena i dokazuje sudu svoju nemogućnost da podnese teret troškova
postupka.
Supružnik koji nema dovoljno sredstava za izdržavanje, a nesposoban je za
rad ili je nezaposlen, ima pravo na izdržavanje od drugog supružnika srazmerno
njegovim mogućnostima. Sud neće prihvatiti ovaj zahtev ako bi to
predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika. Ovaj zahtev se može
podneti sudu i nakon prestanka braka i to u roku od godinu dana od razvoda
braka.
Imovina supružnika – posebna i zajednička
Sud odlučuje i o imovinskim
pitanjima. Pa tako imovina supružnika može biti posebna i
zajednička. Imovina koju su supružnici stekli radom u toku
trajanja zajednice života u braku predstavlja njihovu zajedničku
imovinu. Pretpostavlja se da su udeli supružnika u zajedničkoj
imovini jednaki. Veći udeo jednog supružnika u sticanju zajedničke
imovine zavisi od njegovih ostvarenih prihoda, vođenja poslova u domaćinstvu,
staranja o deci, staranja o imovini te drugih okolnosti od značaja za održavanje
ili uvećanje vrednosti zajedničke imovine.
Najspornije pitanje prilikom razvoda jeste podela imovine supružnike, stoga je
najboljem interesu svake stranke da se konsultuje sa advokatom, imate mogućnost
da zakažete sastanak i konsultujete se u Advokatskoj kancelariji
Branislava Krnić.
Čak i ako je neka imovina supružnika njegova posebna imovina, u nekim
slučajevima drugi supružnik ima prava na nju, informišite se u Advokatskoj
kancelariji Branislava Krnić o tome.
Stvari za ličnu upotrebu jednog supružnika pripadaju mu u
isključivu svojinu bez uračunavanja u njegov udeo ako njihova vrednost nije
nesrazmerno velika u odnosu na vrednost zajedničke imovine i vrednost stvari za
ličnu upotrebu drugog supružnika. Ako je vrednost tih stvari nesrazmerno velika,
one pripadaju u isključivu svojinu supružniku sa uračunavanjem u njegov udeo.
Stvari namenjene detetu pripadaju u isključivu svojinu
supružniku koji vrši roditeljsko pravo bez uračunavanja u njegov udeo. Ako
roditelji vrše roditeljsko pravo zajednički, nad stvarima namenjenim detetu
imaju pravo zajedničke svojine.
Stvari za vršenje zanata ili zanimanja jednog supružnika
pripadaju mu u isključivu svojinu sa uračunavanjem u njegov udeo.
Predmeti domaćinstva na kojima jedan supružnik nakon prestanka
zajednice života u braku ima državinu u trajanju od najmanje tri godine
pripadaju mu u isključivu svojinu sa uračunavanjem u njegov udeo.
Za obaveze preuzete radi podmirenja potreba zajedničkog života u braku,
kao i za obaveze koje po zakonu terete oba supružnika, odgovaraju supružnici
solidarno svojom zajedničkom i posebnom imovinom.
Supružnik koji je iz svoje posebne imovine podmirio zajedničku
obavezu ima pravo na naknadu od drugog supružnika srazmerno njegovom
udelu u zajedničkoj imovini.
što se tiče poklona, uobičajeni pokloni koje su supružnici
učinili jedan drugome u toku trajanja zajedničkog života u braku ne vraćaju se.
Ipak, vraćaju se pokloni čija je vrednost nesrazmerno velika u odnosu na
vrednost zajedničke imovine supružnika, a koje su supružnici učinili jedan
drugom u toku trajanja zajedničkog života u braku. Pravo na povraćaj poklona
nema supružnik ako bi prihvatanje njegovog zahteva za povraćaj poklona
predstavljalo očiglednu nepravdu za drugog supružnika. Pokloni se vraćaju prema
stanju u kome su se nalazili u trenutku prestanka zajedničkog života u braku.
Zadržavanje ili menjanje prezimena nakon razvoda – mogućnost ili obaveza?
Prezime može da se promeni
nakon prestanka braka, ali to nije obaveza, prezime supružnika može i da se
zadrži. Prezime može da se promeni u roku od 60 dana od dana prestanka braka, pa
se može uzeti prezime koje je supružnik imao pre sklapanja braka.
Sud može presudom u bračnom sporu odlučiti o potpunom ili delimičnom lišenju
roditeljskog prava. Sud može presudom u bračnom sporu odrediti jednu ili više
mera zaštite od nasilja u porodici. Smatra se da je brak prestao na dan
pravnosnažnosti presude o razvodu.