Ugovor o doživotnom izdržavanju - sadržina, obaveze primaoca i
davaoca izdržavanja, raskid
Ugovorom o doživotnom izdržavanju se davalac izdržavanja obavezuje da
izdržava primaoca izdržavanja sve do njegove smrti, a zauzvrat ovaj dobija od
primaoca izdržavanja pravo svojine na nekoj stvari ili nepokretnosti ili drugim
pravima primaoca izdržavanja.
Davalac izdržavanja pravo svojine na predmetnim stvarima stiče tek nakon
smrti primaoca izdržavanja.
Ugovor o doživotnom izdržavanju advokati vrlo često zaključuju u praksi i
predstalja
način da se starije osobe slabog zdravlja ili osobe koje strahuju da zbog moguće
bolesti u budućnosti neće biti u stanju da se staraju o sebi, obezbede u smislu
egzistencije i nege u bolesti i starosti.
Moguće je zaključiti ugovor o doživotnom izdržavanju u korist trećeg
lica i tada primalac izdržavanja nije ugovorna strana, već samo korisnik
ugovora.
Ako želite da za Vas advokat sastavi ugovor o doživotnom izdržavanju, možete
angažovati Advokata
Beograd.
Vaša pitanja o ugovoru o doživotnom izdržavanju možete poslati Advokatskoj
kancelariji.
Ugovor o doživotnom izdržavanju je regulisan odredbama Zakona o
nasleđivanju, pa tako 194. članom je regulisano da se ugovorom
o doživotnom izdržavanju obavezuje primalac izdržavanja da se posle njegove
smrti na davaoca izdržavanja prenese svojina tačno određenih stvari ili kakva
druga prava, a davalac izdržavanja se obavezuje da ga, kao naknadu za to,
izdržava i da se brine o njemu do kraja njegovog života i da ga posle smrti
sahrani.
Obeveze u zaključenju ugovora o izdržavanju
Primalac doživotnog izdržavanja ugovorom može obuhvatiti samo
stvari ili prava postojeća u trenutku zaključenja ugovora. Ako što drugo nije
ugovoreno, obaveza izdržavanja naročito obuhvata obezbeđivanje stanovanja,
hrane, odeće i obuće, odgovarajuću negu u bolesti i starosti, troškove
lečenja i davanja za svakodnevne uobičajene potrebe.
Ugovor o doživotnom izdržavanju je po svojoj prirodi aleatoran,
jer se ne zna koliki će biti iznos uzajmanih davanja, iz razloga neizvesnosti
koliko će živeti primalac izdržavanja. Takva neizvesnost unosi u ovaj ugovor
aleatornost tj. crtu kockanja. To je razlog zbog koga ovaj ugovor ne može da
se pobija zbog prekomernog
oštećenja.
Na primer, ako primalac izdržavanja umreposle godinu i po dana od
zaključenja, pa se utvrdi da je davaocu pripao stan vredan 50.000 evra, a da je
on kupovao lekove i povremeno obilazio primaoca izdržavanja.
Sa aspekta naslednog prava ovaj ugovor
je punovažan, jer je rizik u njegovoj osnovi takav da se ne zna kolika će
biti uzajamna davanja. Neko može zaključiti ugovor o doživotnom
izdržavanju kada napuni 70 godina iz bojazni da će u narednim
godinama verovatno oboleti i da će imati potrebu za svakodnevnom negom
drugog lica. Tako može da protkene još 10 godina ili još 3 godine, a da nema
naročite potrebe da se neko o njemu stara, jer je zdravlje odlično poslužilo
primaoca izdržavanja.
Kada nastupi smrt, činjenica da davalac izdržavanja nije imao troškove koji bi
mogli biti u srazmeri sa onim dobrima koje je stekao, ne utiču na punovažnost
ovog ugovora. Može biti suprotno,npr. da neko sa 70 godina zaključi ugovor o
doživotnom izdržavanju i razboli se, pa da ima potrebu za svakodnevnim
staranjem, lečenjem, negom drugoga i to npr. narednih 25 godina.
Advokatska
kancelarija će Vam pružiti neophodne
informacije
o ugovoru o doživotnom izdržavanju.
Imovinu iz ugovora o doživotnom izdržavanju "nasleđujete" tek nakon smrti
primaoca izdržavanja, Advokata Beograd.
Opet, davalac postaje vlasnik ugovorenih dobara tek po smrti primaoca i to u onoj
vrednosti koja je ugovorena, bez obzira na to što je za proteklih 25 godina imao
više troškova nego što vredi ta ugovorena nepokretnost.
Poništenje ugovora o doživotnom izdržavanju
Prema Zakonu
o nasleđivanju, ukoliko u vreme zaključenja ugovora
o doživotnom izdržavanju nije bilo neizvesnosti za stranke da on može
biti poništen. Na primer, to je moguće kada davalac izdržavanja zna
da
primalac boluje od teške bolesti gde je jasno da će uskoro umreti.
Davaocu izdržavanja pripadaju samo stvari i prava koja primalac izdržavanja ima u
trenutku zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju. U suprotnom ovaj ugovor
je ništav,
a posebno ako je u njemu predviđeno da će davaocu izdržavanja pripasti imovina
koju primalac bude imao u svojini u momentu smrti.
Potrebno je da se precizira jasno koje nepokretnosti su predmet ugovora i koje
pokretne stvari tačno, a posebno ako su veće vrednosti (automobili npr).
Isto tako, zabranjeno je da primalac izdržavanja otuđi, optereti ili na
neki način uništi predmet ugovora o doživotnom izdržavanju. Na taj
način se otvara mogućnost za davaoca izdržavanja da raskine ugovr i da
zahteva da mu se vrati nazad sve što je dao i učinio primaocu
izdržavanja.
Ipak, ako je pravni sledbenik primaoca izdržavanja nesavestan tj. ako je znao za
ovaj ugovor ili ako je morao znati smatra se da davalac izdržavanja može svoje
prethodno ugovoreno pravo da suprotstavi ovom licu (npr. lice koje je kupilo
nepokretnost koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju).
U parničnom postupku može da zahteva da sud utvrdi da je ovo lice znalo ili moglo
znati za ugovor o doživotnom izdržavanju i za predmet ovog ugovora. Davalac može
da pravo na predmetu ugovora po osnovu tog ugovora upiše kao zabeležbuu javne
knjige, što stvara neoborivu pretpostavku da je pravni sledbenik
primaoca izdržavanja znao za ovaj ugovor.
Zakonom je ustanovljena dužnost osnovnih sudaova da vode evidenciju o ugovorima o
prometu nepokretnosti i obaveza javnog beležnika da izvrši uvid u ovu
evidenciju pre nego što pristupi sačinjavanju ovog ugovora. Dakle, notar će
upozoriti davaoca izdržavanja da je data nepokretnost predmet nekog drugog
ugovora, recimo ugovora
o poklonu.
Advokatska
kancelarija Vam može pomoći prilikom raskida
ugovora o doživotnom izdržavanju.
Imate mogućnost da kontaktirate Advokatsku kancelariju Branislava
Krnić putem Live chat-a.
Najčešće se ugovara da će davaocu izdržavanja pripasti neka nepokretnost primaoca
ili gotov novac.
Neophodno je da stvari i prava koja se prenose na davaoca izdržavanja postoje
u trenutku zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju. U ugovoru se
moraju prezicirati obaveze davaoca izdržavanja. Moguiće je da se ugovori da
ugovorne strane zasnuju zajednicu života. Zakon
o nasleđivanju u tom slučaju propisuje i posebne odredbe o raskidu
ugovora: ako se međusobni odnosi ugovornika iz bilo kog uzroka toliko
poremete da postanu nepodnošljivi, svako od njih može zahtevati dasud raskine ugovor o doživotnom izdržavanju.
Kad sud izrekne raskid, primalac izdržavanja je dužan dati naknadu za primljena
davanja i usluge. Ako je do raskida došlo zbog krivice jedne strane, druga
strana ima pravo na pravičnu naknadu.
Nije uslov punovažnosti ugovora o doživotnom izdržavanju da davalac ima obavezu
da izdržava primaoca kroz davanje materijalnih dobara jer se može ugovoriti nega
primaoca izdržavanja i služenje u smislu održavanja urednosti prostorija gde
ovaj boravi, pripreme hrane i pića itd.
Ako u ugovoru o doživotnom izdržavanju nije dovoljno precizirano u čemu se
sasatoji obaveza izdržavanja zakonodavac određuje da je to: obezbeđivanje
stanovanja, hrane, odeće i obuće, odgovarajuću negu u bolesti i starosti,
troškove lečenja i davanja za svakodnevne uobičajene potrebe. Takođe,
postoji i dužnost davaoca da sahrani primaoca izdržavanja i snosi
troškove sahrane, što ne mora biti predviđeno u ugovoru da bi
obavezivalo davaoca izdržavanja.
Visina izdržavanja je važna stavka i trebalo bi je precizirati u
ugovoru o doživotnom izdržavanju. U suprotnom, tumači se da visina
izdržavanja treba da bude u skladu sa potrebama primaoca i mogućnostima
davaoca izdržavanja. U svakom slučaju, zahtev je da primalac ima
onakav životni standard kao i bilo koji drugi prosečan čovek iste starosti, kao
i primalac izdržavanja.
Kada se kao ugovarač na strani davaoca izdržavanja pojavljuje fizičko ili
pravno lice koje se u okviru svog zanimanja, odnosno delatnosti stara o primaocu
izdržavanja(medicinsko osoblje bolnice, različite agencije i
slično), ako prethodno za ugovor o doživotnom izdržavanju nije dobijena
saglasnost nadležnog organa starateljstva, ugovor je apsolutno ništav.
Za zaključenje ovakvog ugovora traži se saglasnost organa starateljstva u
formi rešenja. Na primer, kada neko želi da zaključi ugovor o
doživotnom izdržavanju sa staračkim domom u kome je smešten biće potrebna
saglasnost organa starateljstva.
Ne posmatra se samo lice koje se trenutno stara o nekom kome je potreba nega, već
i bilo koje lice koje u okviru svog zanimanja dolazi u kontakt sa takvim
osobama, pa to mogu biti lekari, medicinske sestre itd. gde se u slučajevima
kada su oni davaoci izdržavanja mora tražiti dozvola organa starateljstva.
Ugovor o izdržavanju sa srodnicima
Dozvoljeno je da se ugovor o doživotnom izdržavanju zaključuje sa
srodnicima kao što su supružnik, deca, unuci itd. Ovaj ugovor se
zaključuje u formi javnobeležničkog zapisa ili u formi javnobeležnički
solemnizovane isprave. Obavezna forma kao javnobeležnički zapis javlja
se kada je primalac izdržavanja poslovno
nesposobno lice (bilo potpuno, bilo delimično), a predmet primaočeve obaveze je
pravo svojine na nepokretnostima.
Solemnizovana isprava ili potvrđena od strane javnog beležnika je
prethodno napisan ugovor o doživotnom izdržavanju za koji javni
beležnik utvrđuje da u tom ugovoru jeste uneta volja ugovornih strana, da su
ispunjeni svi uslovi za zaključenje ovog ugovora, a posebno postoji dužnost
javnog belkežnika da upozori ugovorne strane da imovina koja je predmet ugovora
nije deo zaostavštine primaoca izdržavanja, da je izuzeta od nasleđa, da je
ne mogu naslediti čak ni nužni naslednici. Ovo poslednje upozorenje
javni beležnik unosi u solemnizacionu klauzulu.
Razlika između javnobeležničkog zapisa i solemnizovane isprave je u tome
što kod zapisa javni beležnik sačinjava ugovor o doživotnom izdržavanju na
osnovu uputstva stranaka, a kod solemnizacije ugovora stranka sama donosi već
gotov ugovor koji javni beležnik solemnizuje.
Vrlo je bitna odredba Zakona
o javnom beležništvu prema kojoj, ako je predmet ugovora o
doživotnom izdržavanju nepokretnost, nadležan je za sačinjavanje ovog ugovora
onaj javni beležnik na čijem se području nalazi data nepokretnost.
Ukoliko su predmet ugovora više nepokretnosti koje se nalaze na područjima više
javnih beležnika, svi oni će biti nadležni za sačinjavanje ugovora o
doživotnom izdržavanju.
Stroga forma ugovora o doživotnom izdržavanju propisana je da bi se izbegle
zloupotrebe. Ovaj ugovor je neprenosiv i primalac doživotnog izdržavanja
ne može ustupiti svoja prava iz ovog ugovora nekom trećem licu, ali ugovorom
može biti određeno da neko drugo lice umesto davaoca izdržavanja može
preduzimati neke ili čak sve obaveze davaoca izdržavanja.
To je situacija kada davalac doživotnog izdržavanja angažuje medicinsku
sestru da se stara o nezi i zdravlju primaoca izdržavanja.
Ako je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju nepokretnost, nadležan je za
sačinjavanje ovog ugovora onaj javni beležnik na čijem se području nalazi data
nepokretnost, Advokat Beograd.
Informišite se o rokovima radi poništenja ugovora o doživotnom izdržavanju,
Advokatska kancelarija Branislava Krnić.
Ne sme se primalac izdržavanja protiviti da ga neguju i da se o njemu staraju
lica koja su članovi porodice davaoca izdržavanja ako je ugovoreno da će
primalac i davalac izdržavanja zasnovati zajednicu života. Kada se
dogodi da davalc izdržavanja premine pre primaoca, prava i obaveze mogu
naslediti njegovi naslednici ako oni prihvate da se produži ugovor o
doživotnom izdržavanju i ako su pozvani na nasleđe. U protivnom, ugovor
prestaje da važi, a naslednici mogu zahtevati naknadu za ranije dato
izdržavanje, a visinu će odredi sud pazeći na imovno stanje primaoca izdržavanja
I lica koja su mogla produžiti ovaj ugovor. Ipak, nije moguće da naslednici
primaoca izdržavanja steknu pravo na potraživanje primaoca od davaoca
izdržavanja.
Kada umre primalac doživotnog izdržavanja, a predmet ugovora je bila
nepokretnost, davalac može da se uknjiži kao vlasnik iste kada podnese ugovor o
doživotnom izdržavanju i dokaz o smrti primaoca.
Ne smatra se da je davalac primaočev naslednik i o njegovim pravima se ne može
odlučivati u ostavinskom postupku. Sve stvari koje su predmet ugovora se
izdvajaju iz zaostavštine primaoca doživotnog izdržavanja. Iz svih tih stvari i
prava ne mogu se namiriti nužni naslednici primaoca izdržavanja.
Davalac doživotnog izdržavanja nema obavezu da namiri poverioce primaoca
izdržvanja, već ta obaveza tereti njegove naslednike.
Ugovor o doživotnom izdržavanju može da se raskine sporazumno i mora biti
raskinut u istom onom obliku u kom je sačinjen. Može biti raskinut zbog
neizvršenja, ali nije moguć raskid zbog delimičnog neizvršenja u nekom
minimalnom i trenutnom pogledu. Na primer, davalac doživotnog izdržavanja
zaboravi da kupi namirnice jedan dan).
Zakonodavac predviđa raskid zbog promenjenih okolnosti: ako se posle
zaključenja ugovora doživotnog izdržavanja okolnosti toliko promene da njegovo
ispunjenje postane znatno otežano, sud može, na zahtev jedne ili druge
ugovornice, njihove odnose iznova urediti ili raskinuti.
Sud može pravo primaoca izdržavanja preinačiti u doživotnu rentu
ako se saglase ugovornice. Kad je doživotno izdržavanje ugovoreno u
korist trećeg lica, raskid ugovora
posle smrti saugovarača davaoca doživotnog izdržavanja može zahtevati i lice u
čiju je korist izdržavanje ugovoreno. Na primer, moguće je da se zdravlje
primaoca toliko pogorša da su troškovi lečenja preveliki za davaoca
doživotnog izdržavanja.
Možete nam se obratiti i putem emaila, Advokat Beograd.
Zapratite nas na društvenim mrežama, Advokatska kancelarija Branislava
Krnić.
Ništavost ugovora o doživotnom izdržavanju
Već je u tekstu prethodno pomenuta mogućnost raskida zbog poremećenih odnosa.
Razlozi ništavosti ovog ugovora su česta tema sudskih postupaka.
Ovi ugovori su apsolutno ništavi ako: su fiktivni ili simulovani, kada
je predmet ugovora nemoguć, nedozvoljen, neodređen, kada je nedozvoljeni motiv
bitno uticao na odluku jedne strane da zaključi ugovor, a druga je to znala ili
morala znati.
Relativno su ništavi kada su sačinjeni usled prevare, zablude, pretnje.
To su samo neki razlozi, a u tekstu su prethodno spomenuti i drugi poput nedostatka
neizvesnosti, nemanja odobrenja organa starateljstva itd.
Ugovor o doživotnom izdržavanju mogu poništiti
samo zakonski naslednici primaoca doživotnog izdržavanja u roku od godinu
dana od saznanja za ugovor (ako su znali za njega za vreme života primaoca, rok
teče ipak od smrti primaoca izdržavanja) ili tri godine od primaočeve
smrti.
Najčešće se dokazuje da primalac doživotnog izdržavanja nije bio sposoban
za rasuđivanje u momentu zaključenja ugovora. Preporuka je neuropsihijatrijsko
veštačenje neposredno pre zaključenja ugovora da bi se on zaštitio i u tom
smislu.
Često se ugovor o doživotnom izdržavanju zaključuje kako bi se nužni
naslednici ostavili bez nasledstva. Da bi ostvario pravo na nužni deo
naslednik mora da u parničnom postupku traži da se taj ugovor poništi. Vrlo je
teško dokazati ovu nameru primaoca izdržavanja, pa se često dokazuje da se davalac
nije starao o primaocu, da nije bilo nikakvog izdržavanja itd.
Postoji mogućnost da se ugovor o doživotnom izdržavanju zaključi kao neimenovan
ugovor (primenjuju se na njega odredbe Zakona
o obligacionim odnosima) i da se ugovori da davalac izdržavanja stekne
svojinu odmah nakon zaključenja ugovora, a ne po smrti primaoca izdržavanja.
Ipak, neophodno je da korist davaoca bude u srazmeri sa korišću primaoca
izdržavanja, pa je ovakav ugovor apsolutno ništav kada nema jednake razmene
među ugovornim stranama. Moguća je konverzija ugovora o
doživotnom izdržavanju u ugovor o
poklonu u takvim slučajevima nejednakih prava i obaveza.
Onda takva stvar ulazi u zaostavštinu, pa se iz nje mogu namiriti nužni
naslednici.