Branislava Krnić
Naknada materijalne i nematerijalne štete

Naknada štete - materijalne i nematerijalne

Možete nas angažovati u slučaju naplate štete, materijalne ili nematerijalne, gde spadaju saobraćajne nesreće, ujedi pasa, i mnoge druge

Branislava Krnić, advokat, Beograd

Naknada štete i odgovornost za štetu

Član 154 ZOO

Naknada štete - materijalne i nematerijalne

Zakon o obligacionim odnosima u svom 154. članu propisuje da je onaj koji prouzrokuje drugome štetu dužan da istu naknadi, osim ukoliko ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivice kada nije obavezna naknada štete.

Advokati potvrđuju da je u pitanju obična nepažnja, na osnovu zajedničkog mišljenja najviših sudova, što znači da se ona ne odnosi na viši stepen krivice poput grube nepažnje ili namere. Ukoliko takva teža vrsta krivice postoji tužilac tj. oštećeni mora da je dokazuje.

To konkretno znači da će npr. vozač automobila udari u ogradu dvorišta i ošteti je, u tom slučaju će morati da se izvrši naknada štete od strane vozača, a sud uzima da je on kriv za običnu nepažnju. Smatra se da nije logično niti svojstveno da se šteta pričinjava namerno. Međutim, ako tužilac smatra da je to učinjeno namerno moraće sudu da dokaže takvu nameru vozača.

Ukoliko ste pretrpeli štetu i potrebna Vam je pravna pomoć možete kontaktirati Advokatsku kancelariju Branislava Krnić

Ukoliko ste nekome pričinili štetu i smatrate da prekomerno potražuje, možete kontaktirati Advokata Beograd kako bi Vam dao pravni savet i usmerio Vas u pregovorima.

Reparacija i satisfakcija

Šta je šteta i čemu služi naknada

Prouzrokovana šteta je izvor obligacija, izvor obaveze. Obaveza nastaje zbog štetnog događaja nastalog bilo na imovinskim, bilo na ličnim dobrima. Štetni događaj je incident i centralno pitanje je ko treba da snosi imovinskopravne posledice.

Svrha odgovornosti za štetu je reparacija tj. naknada štete koja je pričinjena. Cilj je postaviti oštećenika u istu onu imovinskopravnu poziciju u kojoj bi on bio da nije bilo štetnog događaja. Cilj nije da se oštećeni preko toga obogati niti da se dobije naknada štete.

Sa druge strane, kod nematerijalne štete besmisleno je reći da je cilj reparacija. Taj cilj se stručno naziva satisfakcija. Neophodno je oštećenom dati naknadu kako bi pribavio dobra da bi lakše podneo nematerijalnu štetu i tu nema govora o kompenzaciji. Primera radi, ne postoji naknada koju neko može da dobije od odgovornog lica kako bi se u potpunosti kompenzovala smrt deteta ili druge bliske osobe.

Od momenta nastanka štete dospeva obaveza nadoknade iste, a ukoliko se šteta događala u jednom dužem vremenskom intervalu, od momenta prestanka štete.

Stvarna šteta i izgubljena dobit

Šteta može da se podeli u dve kategorije: na materijalnu štetu koja nastaje na materijalnim dobrima (predmeti, stvari) i na nematerijalnu štetu koja pogađa nematerijalna dobra (npr. čast, život, zdravlje). Šteta se manifestuje kroz umanjenje tuđe imovine i tada se naziva običnom, stvarnom štetom. Moguće je da šteta nastane i kroz sprečavanje uvećanja imovine kada se naziva izgubljenom dobiti.

Ako je nečiji stan zapaljen stvarna šteta se ogleda kroz troškove dovođenja stana u prvobitno stanje, a izgubljena dobit u gubitku eventualne zakupnine usled propalog zakupa stana.

Za traženje izgubljene dobiti neophodno je da se sama dobit nije ostvarila, da se taj neostvareni dobitak mogao osnovano očekivati (npr. plata koju dobijate svakog prvog u mesecu) ili da se prema nekom posebnom toku stvari može očekivati dobit (npr. stan nije bio zakupljen, ali je od sledećeg meseca trebalo da bude zaključen ugovor o zakupu).

Izgubljena dobit nije buduća šteta, već je reč o šteti koja nastaje sada, u momentu nastanka štetnog događaja, a sud naknadno utvrđuje šta se osnovano moglo očekivati u nekom trenutku u prošlosti.

Veoma se usko tumači pojam izgubljene dobiti u sudskoj praksi i verovatnije je da će sud naći da takve štete nema, nego suprotno, da je ima. Dobit je izgubljena ukoliko ste u saobraćajnoj nesreći pretrpeli povrede i niste mogli da radite za vreme oporavka, pa se tada mora sprovesti naknada štete.

Novac ili povraćaj u pređašnje stanje

U kom vidu se naknađuje šteta

Naknada štete koja je materijalna se javlja u dva vida kroz novčanu nadoknadu i naturalnu restituciju tj. kroz vraćanje oštećenog dobra u ono stanje u kojem je bilo pre nastanka štete. Ovaj drugi vid kada se sprovodi naknada štete ima prednost prema Zakonu o obligacionim odnosima. Međutim, sudska praksa govori suprotno. Češće se u praksi dosuđuje novčana naknada kao vid naknade materijalne štete.

Naknada štete u vidu novca se daje u slučajevima kada nije moguće uspostaviti ranije stanje, kada sud smatra da nije nužno uspostavljanje ranijeg stanja ili kada oštećeni zahteva da mu se naknada isplati u novcu, što je u praksi najčešća situacija. Sud može da odbije zahtev oštećenog ako okolnosti slučaja to nalažu.

U slučaju propasti stvari usled više sile oduzete na nedozvoljen način odgovorno lice dužno je dati naknadu u novcu. Isto tako, naturalna restitucija se najčešće vrši kroz popravku stvari ili zamenu uništene ili oštećene stvari novom stvarju iste vrste i kvaliteta.

Sud izuzetno može dosuditi da oštećeni plati manju naknadu od iznosa štete ukoliko šteta nije učinjena namerno ili krajnjom nepažnjom, a štetnik je slabog imovnog stanja te bi ga isplata pune naknade štete dovela u loše materijalno stanje.

Kad je stvar uništena ili oštećena krivičnim delom učinjenim sa umišljajem, sud može odrediti visinu da naknada štete bude prema vrednosti koju je stvar imala za oštećenika. U tom slučaju radi se o afekcionoj vrednosti stvari koja se posmatra kroz emocionalnu vezanost za stvar koja je uništena ili oštećena.

Dakle, ta stvar nekom licu ima veću vrednost i cenu nego što drugima vredi ili više nego što bi se za nju postiglo prodajom na tržištu. To može da bude porodični nakit, fotografija, pisma itd. Ako niste sigurni da li imate pravo na naknadu štete, možete da kontaktirate Advokatsku kancelariju Branislava Krnić i zakažete konsultacije.

Smrt, povreda, zdravlje

Naknada materijalne štete

Kada je reč o materijalnoj šteti povodom smrti nekog lica ili telesne povrede ili oštećenja zdravlja, ta sama smrt ili telesna povreda ili oštećenje zdravlja nije šteta za koju se traži materijalna naknada, već se ta naknada traži za štetu koja nastaje usled tih događaja.

Kada neko prouzrokuje nečiju smrt dužan je naknaditi uobičajene troškove njegove sahrane. Na tu vrstu naknade štete ima pravo onaj ko je sahranio umrlo lice. To je najčešće srodnik, ali ne mora tako biti. Postavlja se pitanje šta su to uobičajeni troškovi i sudska praksa određuje da su to podušja i pomeni, nadgrobni spomenici i obeležja, ali negira izgradnju velikih i skupocenih nadgrobnih spomenika kao uobičajene troškove.

Naknada štete se sprovodi kada neko povredi nečiji telesni integritet dužan je naknaditi troškove lečenja od zadobijenih povreda i druge potrebne troškove u vezi sa lečenjem, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad.

Troškovi u vezi sa lečenjem mogu biti troškovi puta porodice koja posećuje povređenog, na primer. Troškovi lečenja ne mogu da se kumuliraju sa isplatom koju oštećeno lice dobije od zdravstvenog osiguranja. Od odgovornog lica se očekuje da plaća novčanu rentu oštećenom ukoliko lice zbog nesposobnosti za rad trajno gubi zaradu ili nema mogućnost, delimično ili u potpunosti, daljeg napredovanja i usavršavanja.

Gubitak izdržavanja i novčana renta

Isto tako, lice koje je poginuli izdržavao ili redovno pomagao, kao i ono koje je po zakonu imalo pravo zahtevati izdržavanje od poginulog, ima pravo na naknadu štete koju trpi gubitkom izdržavanja, odnosno pomaganja. To konkretno znači da ako baba pomaže školovanje svoje unuke i izgubi život tuđom krivicom, taj je dužan nastaviti sa pomaganjem oštećene dok je na školovanju.

Ova naknada štete naknađuje se plaćanjem novčane rente i sud ima obavezu da ceni sve okolnosti konkretnog slučaja prilikom određivanja rente. Novčana renta ne može trajati duže nego što bi lice koje je umrlo verovatno živelo. To je faktičko pitanje koje određuju veštaci u svakom konkretnom slučaju.

Sudska presuda kojom se utvrđuje dužnost plaćanja novčane rente ne mora nužno ostati neizmenjena, već u zavisnosti od okolnosti slučaja na zahtev oštećenog ili odgovornog lica iznos rente se može menjati. Primera radi, ukoliko je zbog pogoršanja zdravlja oštećenog neophodna operacija nakon donošenja presude, ta renta se opet može povećati.

Povreda časti i iznošenje neistina

Kada se radi o povredi časti, kao i kod iznošenja ili prenošenja neistina o nekom licu ili nečem drugom čime je prouzrokovana šteta nekome, u slučaju da odgovorno lice zna da je reč o neistini, nameće mu se dužnost da naknada štete bude izvršena materijalno u celosti.

Sa druge strane, ako je saopštenje koje je nanelo štetu drugom učinjeno bez znanja da je ono neistinito neće odgovarati štetnik ako je imao u tome ozbiljan interes on ili lice kome je saopštenje učinjeno. Pitanje ozbiljnog interesa je faktičko pitanje koje se ceni od slučaja do slučaja.

Advokat Beograd radi za Vas, ne ustručavajte se da nas kontaktirate.

Povreda prava ličnosti

Kada dođe do povrede prava ličnosti sud može narediti da se objavi presuda, ispravka iste i sve to na trošak štetnika ili da štetnik povuče izjavu kojom je povredu učinio, ili nešto drugo čime bi se mogla ostvariti svrha koja se postiže sprovođenjem naknade štete. To je način da se uklone povrede prava ličnosti.

Naknada materijalne štete

Bol, strah, duševne patnje

Naknada nematerijalne štete

Posebna vrsta štete je nematerijalna šteta i ona se manifestuje nanošenjem drugome psihičkog, fizičkog bola i straha. Priznata je i pravnim licima u određenoj meri.

Naknada štete za teške telesne povrede, za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti, smrti bliskog lica kao i za strah sud će, ako nađe da okolnosti slučaja, a naročito jačina bolova i straha i njihovo trajanje to opravdava, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade materijalne štete, kao i u njenom odsustvu, prema članu 200. Zakona o obligacionim odnosima.

Ko ima pravo na naknadu

Zakon određuje krug bliskih lica povodom čije smrti se može tražiti naknada štete. To ne znači da druge ne boli ta smrt, ali zakonodavac je odredio krug lica striktno. Npr. ne priznaje se naknada štete partneru sa kojim je umrlo lice bilo u homoseksualnoj vezi, ali se priznaje ocu sa kojim preminuli sin ne komunicira 20 godina, po osnovu srodstva.

Povređenom licu koje je trpelo fizičke bolove biće dosuđena naknada u visini koja zavisi od intenziteta i vremena trajanja tih bolova, a način utvrđivanja tih činjenica je veštačenje. Ako se u budućnosti pogorša zdravlje oštećenog lica to opravdava izmenu presude u smislu novih okolnosti. Psihička bol mora biti dovoljnog trajanja i intenziteta.

Kod naročito teškog invaliditeta pravo da se dobije naknada štete u novcu stiču i srodnici oštećenog lica zbog duševnih bolova koje trpe. Duševni bol usled teškog invaliditeta srodnika ne znači naknadu za negu, pa pravo i u ovom slučaju ne posmatra koga takav događaj stvarno boli, već određuje krug lica koji imaju pravo na ovu naknadu.

Duševni bol se ceni i posmatranjem budućeg uticaja koje se može odraziti na oštećeno lice. Tako, primera radi, dete će trpeti duševni bol zbog smrti roditelja ne samo u času saznanja za istu, već i u kasnijim godinama zbog trajnog gubitka roditeljske ljubavi i njihovog prisustva.

Duševni bol se posebno ceni kod krivičnih dela protiv polne slobode gde se oštećenom licu duguje pravična novčana naknada. Naruženost se ceni ne samo prema tome kakvu ona reakciju izaziva kod drugih, već i na osnovu subjektivnog osećaja oštećenog lica. Sud ima u vidu i o kom delu tela se radi i da li je on poput npr. lica izložen pogledu drugih što bi moglo da izaziva duševni bol oštećenom.

Strah, kao razlog potraživanja nematerijalne naknade mora biti dovoljne jačine i trajanja i da izazove poremećaje trajnije prirode. Strah jakog intenziteta može nastati primera radi prilikom ujeda psa. Nematerijalna naknada šteta se nadoknađuje uvek u vidu novčane nadoknade i to jednokratno ili u vidu novčane rente.

Svoje konsultacije možete zakazati i putem Live chata Advokatske kancelarije Branislava Krnić

Mesečno unapred

Novčana renta - naknada štete

U slučaju smrti, telesne povrede ili oštećenja zdravlja, naknada štete se određuje po pravilu, u obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vreme. Novčana renta dosuđena na ime naknade štete plaća se mesečno unapred, ako sud ne odredi što drugo. Moguće je zahtevati obezbeđenje isplate rente ukoliko postoji bojazan da ona neće biti isplaćena.

Propisana je solidarna odgovornost za štetu koju više lica prouzrokuju zajedno. Ako neki solidarni dužnik isplati više od iznosa sopstvenog udela u šteti, stiče pravo da traži od ostalih dužnika da mu naknade ono što je platio preko svog udela.

Koliko iznosi udeo svakog dužnika sud određuje ceneći težinu njihove krivice i težinu posledica koje su nastale. Ako sud ne može da utvrdi udele dužnika na svakog pada jednak deo, a pravičnost je korekcija pomoću koje se može tražiti od suda da odluči o drugačijoj srazmeri.

Rok zastarelosti

Rok zastarelosti za potraživanje naknade štete je tri godine od dana kada je oštećeni saznao za štetu i štetnika i to je subjektivni rok, a objektivni rok je pet godina od nastanka štete. Kada su u pitanju ugovorne obaveze rok njihove zastarelosti se izjednačava sa vremenom određenim za zastarelost te ugovorne obaveze. Ipak, kada proteknu ovi rokovi oštećeni ima pravo da od odgovornog lica zahteva naknadu štete, ali zbog neosnovanog obogaćenja.

Sledeći korak

Zakažite konsultacije sa advokatom

Advokat će Vas kontaktirati u najbržem roku.

Česta pitanja

Pitanja koja klijenti najčešće postavljaju

01Koja je razlika između materijalne i nematerijalne štete?+

Materijalna šteta pogađa imovinu oštećenog i obuhvata običnu štetu, odnosno stvarno umanjenje imovine, kao i izmaklu korist, to jest dobitak koji se osnovano mogao očekivati da nije bilo štetnog događaja. Nematerijalna šteta odnosi se na povredu ličnih, neimovinskih dobara i prema Zakonu o obligacionim odnosima naknađuje se za priznate vidove poput pretrpljenih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha. Materijalna šteta se nadoknađuje uspostavljanjem ranijeg stanja ili u novcu, dok se nematerijalna šteta nadoknađuje pravičnom novčanom naknadom.

02Šta čine obična šteta i izmakla korist?+

Obična šteta je stvarno smanjenje postojeće imovine oštećenog, na primer troškovi popravke, lečenja ili oštećena stvar. Izmakla korist je dobitak koji bi oštećeni redovno ostvario, ali ga zbog štetnog događaja nije, pri čemu se uzima u obzir korist koja se osnovano mogla očekivati prema redovnom toku stvari. Oba vida ulaze u potpunu naknadu materijalne štete koju oštećeni može da potražuje.

03Na čemu se zasniva odgovornost za štetu, krivica ili objektivna odgovornost?+

Po opštem pravilu, odgovornost za štetu zasniva se na krivici, pa je onaj ko prouzrokuje štetu dužan da je naknadi ako ne dokaže da je nastala bez njegove krivice. Pored toga, za štetu od opasne stvari ili opasne delatnosti predviđena je objektivna odgovornost, gde imalac odgovara bez obzira na krivicu, jer se smatra da takva stvar ili delatnost potiče od povećane opasnosti. Kod objektivne odgovornosti oštećeni ne mora da dokazuje krivicu, već postojanje štete i njenu vezu sa opasnom stvari ili delatnošću.

04Koji su vidovi nematerijalne štete koji se mogu nadoknaditi?+

Zakon o obligacionim odnosima priznaje naknadu za pretrpljene fizičke bolove, za pretrpljene duševne bolove i za pretrpljeni strah, kada njihova jačina i trajanje to opravdavaju. Duševni bolovi mogu se naknaditi i zbog umanjenja životne aktivnosti, naruženosti, povrede ugleda i časti, kao i u određenim slučajevima zbog smrti ili teškog invaliditeta bliskog lica. Za svaki priznati vid dosuđuje se pravična novčana naknada nezavisno od naknade materijalne štete.

05Kako se utvrđuje visina naknade štete i kakva je uloga veštačenja?+

Visina materijalne štete utvrđuje se prema stvarnom umanjenju imovine i izmakloj koristi, najčešće na osnovu dokaza o troškovima i nalaza veštaka odgovarajuće struke. Kod nematerijalne štete sud odmerava pravičnu novčanu naknadu vodeći računa o jačini i trajanju bolova i straha, kao i o svim okolnostima slučaja, pri čemu se medicinsko veštačenje koristi za ocenu obima i posledica povrede. Veštačenje je po pravilu ključan dokaz jer pruža stručnu osnovu za određivanje obima štete i visine naknade.

06U kom roku zastareva zahtev za naknadu štete?+

Zakon o obligacionim odnosima predviđa dva roka za zastarelost potraživanja naknade štete. Subjektivni rok počinje da teče od trenutka kada je oštećeni saznao za štetu i za lice koje je štetu prouzrokovalo, dok objektivni rok teče od samog nastanka štete bez obzira na to kada je oštećeni saznao za nju. Pošto rokovi i njihovo računanje zavise od konkretnih okolnosti, a kod štete prouzrokovane krivičnim delom mogu važiti i posebna pravila, preporučuje se da se zahtev podnese što pre i da se rok proveri sa advokatom.

Imate pitanje koje nije navedeno? Pozovite 064 / 99 99 511