Protivtužba predstavlja podnesak koji se jednako kao i tužba
i odgovor na tužbu mora dostaviti sudu u pisanom obliku preko advokata.
Protivtužba se po
sadržaju ništa ne razlikuje od tužbe sa svojim samostalnim tužbenim zahtevom.
Nju podnosi tuženi do zaključenja glavne rasprave. Nije bitno kakva je
sudbina tužbe nakonpodnošenja protivtužbe. Tužilac
može i da povuče tužbu, a to neće biti od uticaja na podnetu protivtužbu. Protivtužbase podnosi ako je zahtev protivtužbe u vezi s tužbenim zahtevom ili ako
ti zahtevi mogu da se prebiju ili ako se protivtužbom traži utvrđenje nekog
prava ili pravnog odnosa od čijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u celini
ili delimično odluka o tužbenom zahtevu.
Na primer: A podnese tužbi protiv B. A traži u
tužbenom zahtevu isplatu kupoprodajne cene
na osnovu prethodno zaključenog
ugovora. B osporava navode iz tužba A i ističe da je ugovor raskinut zbog toga
što kupljena roba nije predata kupcu u ugovorenom roku i protivtužbom traži da
se isplati razlika u plaćenoj ceni nove robe zbog kupovine radi pokrića koju je
B hitno morao da kupi po nepovoljnijim uslovima nego što je ugovorio sa A.
Isto tako, nije dozvoljenopodnošenje protivtužbekada
je za zahtev iz protivtužbe stvarno nadležan viši sud ili sud druge vrste.
Dakle, protivtužba se podnosipred istim sudom pred kojim je
tužilac pokrenuo parnicu protiv tuženog koji sada podnosi protivtužbu.
Ukoliko u postupku pred sudijom pojedincem teče parnica po tužbi, po protivtužbi
će se prvostepeni posutapk voditi pred većem. U toj situaciji će i po tužbi i po
protivtužbi da postupa veće. Podnošenje protivtužbedovodi
do toga da se parnične uloge sada preokrenu i da pređašnji tuženi
postane tužilac i obratno.
Ukoliko imate problem prilikom sastavljanja protivtužbe, možete angažovati
Advokatsku kancelariju Branislava Krnić da podnese protivtužbu
Ne postoji zakonom ustanovljena dužnost napodnošenje
protivtužbe, čak i onda kada za nju ima osnova. Tuženi u jednoj parnici
uvek može da podnese tužbu u zasebnoj
parnici. Ipak, nije loše da se podnese
protivtužba kada za nju ima osnova u nekoj parnici jer je to način da se
tuženi odbrani od tužbenog zahteva tužioca i da ostvari svoja prava i pravne
interese. Podnošenjem
protivtužbeide se u
prilog
uštedi vremena i procesnoj ekonomiji jer se sprečava da se o
pitanjima koji su činjenično i pravno povezani rešava u dva odvojena postupka.
Sud će spojiti parnične postupke i o njima će raspravljati zajedno, što će
rezultirati jedinstvenom odlukom suda. Međutim, ukoliko takav način odlučivanja
nije celishodan i ukoliko sud nađe da treba odvojeno raspravljati i odlučivati o
tužbi i protivtužbi, razdvojiće postupke po tužbi i protivtužbi.
Sadržaj protivtužbe
Svaka tužba (a ekvivalentno iprotivtužba) mora da sadrži
sledeće:
označenje suda i stranaka u postupku;
predmet spora;
vrednost predmeta spora;
naziv tužbe;
činjenične navode tužioca o postojanju njegovog prava, potraživanja i
slično;
Najbitniji je tužbeni
zahtev, pa njemu treba posvetiti najveću pažnju jer
je u njemu sadržano sve ono što se traži od suda. Možda nije moguće odmah
odrediti tužbeni zahtev, pa je zato ostavljena mogućnost naknadnog preciziranja
tužbenog zahteva i to sve do okončanja postupka. Preciziranje tužbenog
zahteva je moguće usmeno na ročištu i pisanim putem kroz podnošenja
podneska. Ukoliko podnosilac protivtužbe ima boravište ili prebivalište
u
inostranstvu mora da u protivtužbi imenuje punomoćnika za primanje
pismena, u suprotnom, protivtužba će biti odbačena. Vrlo je bitno šta će
senavesti u protivtužbi jer je sud vezan tužbenim
zahtevom u smislu granica raspravljanja, odlučivanja itd. Protivtužba se jednako
kao i tužba može preinačiti, povući, dopuniti, ispraviti.
Protivtužba kao odgovor na tužbu
Protivtužbase smatra samostalnom tužbom. Ona mora da ima
različit tužbeni zahtev od onog koji je u tužbi.
Na primer : Ako neko u tužbenom zahtevu ističe da je vlasnik stvari i
traži da sud utvrdi tu činjenicu, nije dopušteno da se u protivtužbi traži da su
utvrdi da tužilac nije vlasnik stvari. Moguće je samo u takvoj protivtužbi
istaći da je protivtužilac vlasnik stvari.
Protivtužba mora da ima različit tužbeni zahtev od onog koji je u tužbi,
Advokatska
kancelarija.
Preciziranje tužbenog zahteva je moguće usmeno na ročištu i pisanim putem
kroz podnošenja podneska,
Advokat Beograd.
Koneksna protivtužba se podnosi kada između tužbe i
protivtužbe postoji veza. Ipak, u Zakonu o parničnom postupku ne definiše se
kada postoji ta veza. Najčešće se tužbeni zahtevi zasnivaju na istom
životnom događaju. Ponekad nije potrebno ni postojanje istog
životnog događaja, već samo da su tužba i protivtužba u ekonomskom pogledu
međusobno uslovljene.
Na primer : A tuži B i traži u tužbi naknadu nematerijalne štete zbog
šamara koji je zadobio od strane B, a B podnese protivtužbu u kojoj traži da mu
A isplati određeni iznos zbog nematerijalne štete
koju trpi zbog uvrede koju mu je izrekao A.
Kompenzaciona protivtužba se podnosi kada postoje uslovi iz
člana 336 Zakona o obligacionim odnosima i to u slučaju kada može da dođe do
prebijanja međusobnih obaveza. Ovoj protivtužbi se najčešće
pribegavakada je tužbeni zahtev iz protivtužbe veći od onog iz
tužbeng zahteva prvopodnete tužbe.
Na primer : A tuži B i trži da mu isplati dug od 10.000, 00 dinara po
osnovu ugovora o zajmu, a B podnosi protivtužbu i traži da mu A isplati 30.000
dinara po osnovu zajma takođe.
Prejudicijelna protivtužba se podnosi kada se traži
utvrđenje postojanja ili nepostojanja nekog pravnog odnosa, a taj odnos
treba da bude od prejudicijelnog značaja za meritornu odluku po tužbi. Sud
ostaje dužan da donese odluku po ovoj protivtužbi čak i kada je tužba
povučena ili odbačena od strane suda.
Na primer : A tuži B i traži da mu ovaj isplati kupoprodajnu cenu za
kupljenu nepokretnost, a B u protuvtužbi istakne da je kuporodajni
ugovorništav zbog prevare A.
Pitanja nam možete poslati i putem Live chat-a, Advokatska
kancelarija.