Otpremnina se isplaćuje zaposlenom kome prestaje ugovor o
radu, kao oblik novčanog obeštećenja zaposlenog. Pitanje
otpremnine regulisano je detaljno Zakonom o radu koji možete analizirati sa
vašim advokatom. U pomenutom zakonu regulisane
su tri situacije kada zaposleni stiče pravo na otpremninu.
To su sledeći slučajevi:
otpremninakoja se daje u slučaju odlaska u penziju;
otpremninakoja se isplaćuje zaposlenom koji je postao
tehnološki višak;
otpremninukoja se isplaćuje zaposlenima kojima prestaje radni
odnos usled procesa racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za
privatizaciju, u skladu sa aktom Vlade.
Poslodavac ima dužnost da isplati otpremninu
zaposlenompre davanja otkaza
ugovora o radu iz razloga kada usled tehnoloških, ekonomskih ili
organizacionih promena prestane potreba za obavljanjem određenog posla ili dođe
do smanjenja obima posla.
Ukoliko dobijete otkaz od strane poslodavca imate mogućnost da se
posavetujete sa Advokatom Beograd o Vašem pravu na otpremninu.
Zakonom je propisano da zaposleni kome poslodavac posle
isplate otpremnine otkaže ugovor o radu zbog prestanka potrebe za njegovim radom
ima
pravo na novčanu naknadu i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i
zdravstvenu zaštitu, u skladu sa propisima o zapošljavanju.
Isto važi i ukoliko zaposleni odbije da zaključi sa poslodavcem
aneks ugovora kojima se menjaju uslovi na radu koji su prvobitno ugovoreni i to
u sledećem smislu:
radi premeštaja na drugi odgovarajući posao, zbog potreba procesa i
organizacije rada;
radi premeštaja u drugo mesto rada kod istog poslodavca;
radi upućivanja na rad na odgovarajući posao kod drugog poslodavca;
ako je zaposlenom koji je višak poslodavac obezbedio ostvarivanje prava u
smislu realizovanja programa viška zaposlenih i to:
⁂ premeštaja na druge poslove,
⁂ rad kod drugog poslodavca,
⁂ prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju,
⁂ nepuno radno vreme, ali ne kraće od polovine punog radnog
vremena i drugo;
radi promene elemenata za utvrđivanje osnovne zarade, radnog učinka, naknade
zarade, uvećane zarade i drugih primanja zaposlenog koji su sadržani u
ugovoru o radu;
sve drugo što je utvrđeno zakonom, opštim aktom i ugovorom o radu.
Visina otpremnine
Visina otpremnine može biti uređena, pre svega,
opštim aktom kod poslodavca ili ugovorom o radu. Međutim, nije dozvoljeno da
tako
određena visina otpremnine bude ispod zakonom utvrđenog minimuma iste.
Taj minimum je predviđen Zakonom o radu i on je određen tako da visina
otpremninene može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog
za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga
ostvaruje pravo na otpremninu.
Zakon
o radu precizira da se zaradom smatra prosečnu mesečnu zaradu koja je
zaposlenom isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem se
isplaćuje otpremnina.
Visina otpremnine ne može biti niža od zbira trećine
zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca
kod koga ostvaruje pravo na otpremninu, Advokatska kancelarija.
Sva vaša pitanja vezana za otpremninu možete postaviti Advokatu Beograd .
U slučaju statusne promene, odnosno
promene poslodavca, u skladu sa zakonom, poslodavac sledbenik preuzima od
poslodavca prethodnika opšti akt i sve ugovore o radu koji važe na dan
promene
poslodavca. Za utvrđivanje visine otpremnine računa se i vreme
provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene
i promene poslodavca u smislu člana 147. ovog zakona, kao i kod povezanih lica
sa poslodavcem u skladu sa zakonom.
Sa tim u vezi i poslodavac sledbenik ima obavezu da isplati
otpremninu ako se za to steknu zakonski uslovi.
Za utvrđivanje visine otpremnine računa se i vreme provedeno u
radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene i promene
poslodavca, kao i kod povezanih lica sa poslodavcem. Dužina vremenskog perioda
utvrđena Zakonom o radu koja je relevantna kada se utvrđuje visina otpremnine ne
može biti promenjena ni ugovorom o radu, ni opštim
aktima poslodavca.
Propisana je i zabrana kumuliranja otpremnina u istom
vremenskom periodu ako je ona zaposlenom već isplaćena kod istog ili drugog
poslodavca.
Postoji specifičnost kod otpremnine koja se isplaćuje
zaposlenom koji odlazi u penziju. Naime, u tom slučaju visina
otpremnine ne meri se sa vremenom koji je zaposleni proveo kod poslodavca.
Poslodavac je dužan da zaposlenom koji odlazi u penziju isplati otpemninu u
visini dve prosečne zarade, kao minimum koji je predviđen zakonom.
Ukoliko poslodavac ne želi da Vam isplati otpremninu, možete da angažujete
Advokatska
kancelarija da u Vaše ime podnese tužbu
.
Poslodavac je dužan u roku od 30 dana od kada zaposlenom prestane radni odnos
zbog odlaska u penziju, da isplati otpremninu, Advokatska kancelarija
Branislava Krnić.
Zakonom o radu je, takođe, propisano da kada zaposlenom prestaje
radni odnos usled odlaska u penziju da je poslodavac dužan da u roku od 30 dana
od dana prestanka radnog odnosa isplati otpremninu. Zakon o radu propisuje čak i
kazne za poslodavce
koji ne izvrše ovu obavezu i one su u rasponu od 800.000 do
1.000.000 dinara za pravno lice ili od 400.000 do 500.000 dinara za fizičko
lice. Ovo pravo ne prestaje čak ni kada je nad poslodavcem otvoren stečajni
postupak ako je ovo pravo stečeno pre otvaranja stečajnog postupka.