Branislava Krnić
Pregled finansijskih dokumenata

Obligaciono pravo

Naknada štete, tužbe za obradu kredita i povrede na radu.

Branislava Krnić, advokat za obligaciono pravo, Beograd

O oblasti

Obligaciono pravo uređuje odnose poveriva i dužnika koji nastaju iz ugovora, prouzrokovanja štete, neosnovanog obogaćenja ili drugih izvora obaveza. Pružamo zastupanje u svim sporovima vezanim za naknadu štete, obavezne odnose i ostvarivanje potraživanja.

Teme unutar oblasti

Šta sve pokrivamo

Česta pitanja

Pitanja koja klijenti najčešće postavljaju

01Šta spada u oblast obligacionog prava i kada nam je potreban advokat?+

Obligaciono pravo uređuje odnose u kojima jedna strana ima pravo da od druge zahteva određeno činjenje ili davanje, a najvažniji izvori obligacija su ugovor, prouzrokovanje štete i sticanje bez osnova. U praksi to znači sastavljanje i osporavanje ugovora, naknadu štete, naplatu dugova i raskid poslovnih odnosa. Naša kancelarija zastupa i građane i privredne subjekte u ovim postupcima, od pregovora i opomena do parnice i izvršenja.

02Po kom osnovu mogu da tražim naknadu štete?+

Prema Zakonu o obligacionim odnosima, ko drugome prouzrokuje štetu dužan je da je naknadi, osim ako dokaže da je nastala bez njegove krivice. Razlikuju se ugovorna šteta, koja nastaje kršenjem ugovorne obaveze, i vanugovorna šteta, koja nastaje nezavisno od ugovora, a naknada može obuhvatiti i stvarnu štetu i izmaklu korist. Procenjujemo osnov i visinu zahteva i pomažemo da se šteta dokaže odgovarajućim dokazima.

03Šta je sticanje bez osnova i kada mogu da tražim povraćaj?+

Sticanje bez osnova postoji kada neko stekne imovinsku korist na teret drugog bez pravnog osnova, na primer kroz pogrešnu uplatu ili plaćanje duga koji ne postoji. U takvim slučajevima sticalac je po pravilu dužan da vrati ono što je primio, odnosno vrednost postignute koristi. Pomažemo da se utvrdi da li osnov za zadržavanje zaista nedostaje i da se sprovede povraćaj.

04Šta je dužnička docnja i imam li pravo na zateznu kamatu?+

Dužnik dolazi u docnju kada ne ispuni obavezu u roku dospelosti, a kod novčanih obaveza poverilac tada po pravilu ima pravo na zakonsku zateznu kamatu, nezavisno od toga da li je pretrpeo štetu. Visina zatezne kamate na dinarska potraživanja određuje se u skladu sa posebnim propisom koji je uređuje. Obračunavamo dospelo potraživanje sa kamatom i postavljamo zahtev na pravno ispravan način.

05Kako teče zastarelost potraživanja i mogu li da izgubim pravo na naplatu?+

Zastarelošću prestaje pravo da se ispunjenje obaveze zahteva prinudnim putem ako protekne zakonom određeno vreme u kome poverilac nije tražio naplatu, pri čemu zakon predviđa opšti rok i niz kraćih posebnih rokova za određene vrste potraživanja. Budući da rok zavisi od prirode potraživanja i može se prekinuti ili zastati pod određenim uslovima, preporučujemo da se tačan rok proveri za svaki konkretan slučaj pre nego što istekne. Pravovremeno preduzimanje radnji često je presudno za uspeh naplate.

06Kako izgleda postupak naplate duga i šta ako dužnik ne plati dobrovoljno?+

Naplata po pravilu počinje opomenom i pokušajem dogovora, a ako dužnik ne plati dobrovoljno, sledi prinudna naplata, najčešće kroz izvršenje na osnovu verodostojne isprave, kao što su faktura ili izvod iz poslovnih knjiga, ili na osnovu pravnosnažne sudske odluke. Pre pokretanja postupka proveravamo dospelost i zastarelost potraživanja i biramo najbrži put naplate. Vodimo ceo postupak za građane i privredu, od opomene do izvršenja.

Imate pitanje koje nije navedeno? Pozovite 064 / 99 99 511