Branislava Krnić
Pregled testamenta i naslednog dokumenta

Nasledno pravo

Ostavinski postupak, testament i ugovor o doživotnom izdržavanju.

Branislava Krnić, advokat za nasledno pravo, Beograd

O oblasti

Nasledno pravo uređuje odnose koji nastaju nakon smrti ostavioca, prelazak imovine, prava i obaveza na naslednike. Naša advokatska kancelarija zastupa klijente u ostavinskim postupcima, savetuje pri sastavljanju testamenta i radi na zaštiti naslednih prava.

Česta pitanja

Pitanja koja klijenti najčešće postavljaju

01Ko su zakonski naslednici prvog naslednog reda?+

U prvi nasledni red spadaju potomci ostavioca (deca, a u njihovo ime unuci) i njegov bračni drug. Prema Zakonu o nasleđivanju oni nasleđuju na jednake delove, pa svako dete i supružnik dobijaju jednak udeo u zaostavštini. Tek ako nema potomaka, na red dolaze naslednici drugog naslednog reda.

02Kako se nasleđuje ako pokojnik nije ostavio testament?+

U tom slučaju primenjuje se zakonsko nasleđivanje, gde se zaostavština deli po naslednim redovima koje propisuje Zakon o nasleđivanju. Prvo nasleđuju potomci i bračni drug na jednake delove, a ako njih nema, prelazi se na sledeći nasledni red (roditelji i braća i sestre, zatim dede i babe). Rado vam pomažemo da utvrdimo ko su tačno naslednici u vašem slučaju.

03Šta je nužni nasledni deo i ko na njega ima pravo?+

Nužni nasledni deo je deo zaostavštine koji zakon garantuje najbližim srodnicima čak i kada ih je ostavilac testamentom izostavio. Pravo na nužni deo imaju potomci, bračni drug i roditelji, pri čemu nužni deo potomaka i bračnog druga iznosi polovinu, a ostalih nužnih naslednika trećinu onoga što bi nasledili po zakonu. Ako je testamentom povređen, taj deo se može potraživati u ostavinskom postupku ili tužbom.

04Kako teče ostavinski postupak u Srbiji?+

Ostavinski postupak je vanparnični postupak koji se pokreće po službenoj dužnosti nakon dostavljanja smrtovnice nadležnom sudu, koji predmet najčešće poverava javnom beležniku. Na ostavinskoj raspravi utvrđuju se naslednici, obim zaostavštine i nasledni delovi, nakon čega se donosi rešenje o nasleđivanju. Naša kancelarija vas može zastupati tokom celog postupka i zaštititi vaša nasledna prava.

05Mogu li da se odreknem nasleđa i kako?+

Da, naslednik se može odreći nasleđa davanjem izjave o odricanju do okončanja ostavinskog postupka, a odricanje se po pravilu odnosi na ceo nasledni deo. Odricanje u korist određenog naslednika smatra se izjavom o ustupanju naslednog dela. Važno je znati da se izjava ne može opozvati, pa preporučujemo da se pre odricanja posavetujete sa nama jer time prelaze i prava i eventualni dugovi zaostavštine.

06Šta je nasledna izjava i da li sam dužan da je dam?+

Nasledna izjava je izjava kojom se naslednik prihvata nasleđa ili ga se odriče, a daje se u toku ostavinskog postupka pred sudom ili javnim beležnikom. Niko nije dužan da da izjavu, ali ako je ne date smatra se da želite da budete naslednik i zaostavština vam pripada. S obzirom na to da izjava ima trajne posledice, stojimo vam na raspolaganju da je sastavimo promišljeno i u skladu sa vašim interesom.

Imate pitanje koje nije navedeno? Pozovite 064 / 99 99 511