Branislava Krnić
Advokat krivičnog prava sa spisima

Krivično pravo

Odbrana u krivičnom postupku, pritvor, krivična dela, žalbe.

Branislava Krnić, advokat za krivično pravo, Beograd

O oblasti

Krivično pravo se bavi odbranom okrivljenih u krivičnim postupcima i zastupanjem oštećenih. Naš tim pruža kompletnu pravnu pomoć u krivičnoj odbrani, od saslušanja u policiji, preko pritvorskih postupaka, do glavnog pretresa i postupaka po pravnim lekovima.

Česta pitanja

Pitanja koja klijenti najčešće postavljaju

01Kako teče krivični postupak u Srbiji?+

Krivični postupak se najčešće odvija kroz nekoliko faza: predistražni postupak, istragu koju vodi javni tužilac, podizanje i potvrđivanje optužnice, glavni pretres pred sudom i donošenje presude. Svaka faza ima propisana pravila po Zakoniku o krivičnom postupku, a okrivljeni u svakoj od njih ima pravo na odbranu i pravnu pomoć. Tek pravnosnažnom osuđujućom presudom lice se smatra krivim.

02Koja prava ima osumnjičeni i okrivljeni tokom postupka?+

Osumnjičeni i okrivljeni imaju pravo da budu obavešteni o delu koje im se stavlja na teret, pravo da ćute i da se ne izjašnjavaju, kao i pravo da ne svedoče protiv sebe. Imaju pravo na branioca, na uvid u spise i na izvođenje dokaza u svoju korist. Ova prava propisana su Zakonikom o krivičnom postupku i moraju im se saopštiti pre prvog saslušanja.

03Od kog trenutka imam pravo na branioca i kada je odbrana obavezna?+

Pravo na branioca postoji od prvog saslušanja, a osumnjičeni može tražiti prisustvo advokata pre nego što da bilo kakvu izjavu. U slučajevima koje propisuje Zakonik o krivičnom postupku, na primer kod težih krivičnih dela ili određivanja pritvora, odbrana je obavezna i tada se branilac postavlja po službenoj dužnosti ako ga okrivljeni sam ne izabere. Preporuka je da se advokat angažuje što ranije, jer prvo saslušanje često ima poseban značaj.

04Šta znači pretpostavka nevinosti?+

Pretpostavka nevinosti znači da se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravnosnažnom presudom suda. Teret dokazivanja je na javnom tužiocu, a okrivljeni nije dužan da dokazuje svoju nevinost. Sumnja koja se ne može otkloniti uvek se tumači u korist okrivljenog.

05Kako se vode istraga i podizanje optužnice?+

Istragu pokreće i vodi javni tužilac kada postoje osnovi sumnje da je izvršeno krivično delo, prikupljajući dokaze i u korist i na štetu okrivljenog. Po završenoj istrazi tužilac može podići optužnicu, koja se zatim ispituje i potvrđuje pre nego što predmet ide na glavni pretres. Oštećeni u ovoj fazi ima pravo da bude obavešten i da preduzima radnje koje mu Zakonik o krivičnom postupku dopušta.

06Šta je pritvor i može li se uložiti žalba na presudu?+

Pritvor je najteža mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog i nesmetano vođenje postupka, i određuje se samo kada se ista svrha ne može postići blažim merama poput zabrane napuštanja boravišta ili jemstva. Protiv prvostepene presude okrivljeni i oštećeni mogu izjaviti žalbu višem sudu u zakonskom roku, najčešće u roku od petnaest dana od dostavljanja presude. O žalbi odlučuje drugostepeni sud, koji presudu može potvrditi, preinačiti ili ukinuti.

Imate pitanje koje nije navedeno? Pozovite 064 / 99 99 511